Oxfordov izraz za 2024. godinu: Propadanje mozga

Neupitna je činjenica da vrijeme velikih tehnoloških dostignuća donosi i brzinu u konzumaciji sadržaja koji više ne tražimo sami, nego on traži nas. Izazov leži u načinima i tehnikama na koji ćemo odabirati i svjesno upravljati njime. 

Početkom decembra 2024. godine, Oxford University Press objavio je članak u kojem se navodi da je Oxfordova riječ za 2024.  godinu riječ  „brain rot“ (propadanje/truhljenje mozga), a to nakon javnog glasanja u kojem je učestvovalo više od 37.000 ljudi.
„Brain rot“ se definiše kao „navodno propadanje mentalnog ili intelektualnog stanja osobe, posebno kada se smatra da je propadanje rezultat pretjerane konzumacije određenog materijala (danas posebno online sadržaja) koji se smatra trivijalnim ili nezahtjevnim. Oxfordovi stručnjaci primijetili su da je izraz „brain rot“ 2024. godine stekao novu popularnost kao termin koji odražava zabrinutost zbog utjecaja pretjerane konzumacije nekvalitetnog online sadržaja, posebno na društvenim mrežama. Učestalost upotrebe ovog izraza povećala se za velikih 230 % između 2023. i 2024. godine.
Međutim, prva zabilježena upotreba izraza „brain rot“ pronađena je davne 1854. godine u knjizi Walden Henryja Davida Thoreaua, koja opisuje njegova iskustva života u jednostavnim uvjetima prirodnog svijeta. U zaključcima, Thoreau kritikuje sklonost društva da devalvira kompleksne ideje, ili one koje se mogu interpretirati na više načina, u korist jednostavnih, što vidi kao znak općeg pada mentalnog i intelektualnog napora: „Dok Engleska nastoji izliječiti truljenje krompira, neće li se iko potruditi izliječiti truhljenje mozga – koje je daleko raširenije i pogubnije?“
Izraz je dobio novo značenje u digitalnom dobu, posebno u posljednjih 12 mjeseci. Prvobitno je stekao popularnost na društvenim mrežama – posebno na TikToku među zajednicama Generacije Z i Generacije Alfa – ali se sada sve češće koristi i u širem kontekstu, uključujući i u mainstream novinarstvu, uslijed društvenih zabrinutosti zbog negativnog utjecaja prekomjerne konzumacije online sadržaja. Pored toga, prisutna je i ozbiljnija diskusija o potencijalno negativnom utjecaju pretjerane konzumacije ovog sadržaja na mentalno zdravlje, posebno kod djece i mladih. Nešto ranije, prije objavljivanja Oxfordovog članka u decembru 2024. godine, jedan centar za mentalno zdravlje u SAD-u objavio je i savjete o tome kako prepoznati i izbjeći „brain rot“.
Sve ovo nas navodi na duboko vraćanje konceptima kontemplacije i dubokog promišljanja na koje nas Gospodar konstantno poziva u Kur'anu, kao i na važnost onog intelektualnog umaranja koje, iznova ali prioritetno kvalitetno, hrani ljudski mozak.
Za čovjekovo traženje dubinskih kur'anskih značenja Gospodar upotrebljava arapski glagol tedebbere, što u svojoj osnovi podrazumijeva dostizanje same srži, kraja nečega, njegove druge strane, poleđine, itd. Također nas na više mjesta, kao vjernike, oslovljava onima koji razmišljaju o stvaranju nebesa i zemlje. Time vidimo da nam Gospodar daje smjernice o tome da naš tedebbur (duboko promišljanje), bilo da je o Kur'anu ili svijetu okolo nas, treba uključivati jednu širu sliku koja dolazi kao rezultat procesa i pažljivo odabranih misli, koje će težiti ka suštini stvari a ne njihovoj površnosti, ka procesu i integraciji kvalitetnih misli i iskustava, a ne njihovoj nepovezanoj i sadržinski siromašnoj  brojnosti.
Također, vidimo da je još jedan glagol kojim se često označavaju mentalni procesi u Kur'anu glagol ‘aqale, opet u značenju razmišljanja, koji s druge strane fantastično korespondira sa intencijom ovog jezičkog korijena: označava ideju kontrole, svjesnog upravljanja, zauzdavanja, pa ćemo naći da iz istog korijena dolazi riječ za čovjekov razum   i za   uže kojim se mišići konja drže na okupu, kako bi bio što snažniji i izdržljiviji. U tome opet možemo pronaći smjernice za zauzadavanje misli bez kvalitetnog toka, kao i ograničenja konzumacije sadržaja koji bi imao rušilački element po zdravlje čovjekovog mislećeg mozga.
Na koncu, neupitna je činjenica da vrijeme velikih tehnoloških dostignuća donosi i brzinu u konzumaciji sadržaja koji više ne tražimo sami, nego on traži nas. Izazov leži u načinima i tehnikama na koji ćemo odabirati i svjesno upravljati njime.

Piše: Zekija Krvavac