Ova svečanost bila je jedinstvena prilika da se žene iz različitih dijelova svijeta, koje su bile dio ovog programa, sretnu na jednom mjestu i analiziraju protekli period edukacije kroz program Škole islama.

“Upisom na ovaj program, vi ste zasigurno preuzele emanet prihvatajući dvogodišnju obavezu te ste svojom predanošću i odgovornošću do samoga kraja pokazale da su resursi uloženi u ovaj program zaista opravdani i iskorišteni na najbolji mogući način. Vrijednost postepenog, kontinuiranog rada, promišljanja i stjecanja znanja jedan je od najboljih načina da od usvojenog znanja i vještina imamo dugoročnu korist, kako nas tome uči i Poslanik, a.s., kroz hadis: ‘Najbolje je ono djelo u kojem se ustraje, pa makar bilo i maleno'”, poručila je polaznicama Sehija Dedović, predsjednica CEI Nahla.

Učesnice online programa koje su svojim mjestom boravka vezane za inostranstvo posebno su istakle važnost ove edukacije:

“Značilo mi je mnogo što sam slušala predavanja na bosanskom jeziku. To je značilo usputno učenje historije, kuture i tradicije mojih roditelja i generacija prije i poslije. Od svih bitnih aspekata nastave na bosanskom jeziku najvažniji za ljude koji žive u inostranstvu je onaj emocionalni, jer smo mi, iako godinima živimo u dijaspori i dalje proizvod svoje zemlje. Neko je rekao ‘Ako razgovarate s čovjekom na jeziku koji razumije, to mu ide u glavu. Ako razgovarate s njim na njegovom maternjem jeziku, to ide u njegovo srce’. Drugim riječima, nastava na bosanskom pružila je holističko iskustvo, jer uzima u obzir bosanske korijene i tradiciju. Kroz predavanja profesorice su često navodile primjere iz svakodnevnog života u Bosni. Predavanja ovdje u Kanadi o islamu bila bi možda ista u suštini, ali bi nedostajao taj emocionalni i kulturni aspekt.” (Emma, Kanada)

“Ako me pitate šta je meni Škola islama donela, tj., promenila u mom životu, mogu vam odgovoriti da je u meni ispravila sve puteve koji vode ka Gospodaru, učvrstila mi je korake na tim putevima i ojačala me duhovno protiv svih nedaća koje putnika snađu kad krene na jedan put. Dala mi je smernice kojim trebam ići da ne bi zalutala. Ojačala me u mom ubeđenju i proširila mi vidike prema horizontu islama. Zahvalna sam Gospodaru što postoji takva institucija i molim ga da je očuva kako bi se još mnoge duše napile s tog izvora.” (Mirjana, Njemačka)

Svoje zadovoljstvo programom istakle su i polaznice koje su pohađale nastavu u učionici:

“Dolazak u Školu islama postao je nedjeljna radost i prelazak u prostor koji me ispunjava najljepšim emocijama. Probudila je uspavanu mene koja je s entuzijazmom i željom za novim znanjima dolazila na časove koje održavaju izvanredne profesorice. Podsjetila sam se na važnost kontinuiranog učenja o vjeri, o našem Gospodaru, o našem Poslaniku, a.s., kao uzoru. Znanje koje sam obnovila i novo koje sam se trudila usvojiti protkalo se kroz moju rutinu koja je dobila poseban sjaj i vedrinu. I dok pišem ove retke o značaju Škole u mom životu, osmijeh je na licu, jer je ona upravo odlična startna pozicija za putovanje koje se zove život sa svrhom kojem svi svjesno ili nesvjesno težimo. Bez znanja o svojoj vjeri i njegove primjene nemoguće je živjeti svrhu. Žene i djevojke koje sam upoznala su prava blagodat, poklon koji čeka svaku polaznicu. Susret s prijateljima na ovakvim mjestima je ono čemu se radujem svakim dolaskom u Nahlu i ono što nosim i poslije završetka Škole. Svakoj onoj koja želi da učvrsti korak kroz život, oplemeni pogled na poteškoće svakodnevnice, da pronađe ohrabrenje u poslu i sigurnost u komunikaciji s ljudima, da radi na sebi, na jačanju svoje ličnosti, da upozna odlične profesorice i divne prijateljice upravo preporučujem Školu islama, ali i bilo koji drugi sličan program koji nudi Nahla, kao izvanredan edukativni centar za jačanje ličnosti žene.” (Nermina, doktorica medicine, Sarajevo)

Našim polaznicama želimo još mnogo uspjeha na putevima traženja znanja, dok željno iščekujemo nove generacije koje će krenuti njihovim stopama!

Pokazale su izuzetnu upornost, odvažnost i odgovoran pristup nastavi, pa je od njih 80 koje su u septembru 2021. započele pohađati program ukupno 61 polaznica stigla do kraja prve godine.

Donosimo i neke od njihovih utisaka:

„Bosanski mi nije maternji jezik, ali puno razumijem, elhamdulillah. Ja sam konvertitkinja, vratila sam se islamu prije 5 godina  i puno stvari je za mene novih. Što sam naučila i šta ću ponijeti poslije ova dva semestra?

Prvo – zahvalnost Uzvišenom Gospodaru za sve blagodati i ovu mogućnost za nas koji ne živimo u Bosni. Zahvalnost svim profesoricama i kolegicama što svi ulažemo vrijeme i energiju.

Drugo – ljubav prema znanju, ljubav da više istražujem. Imam školu islama, to je povod, a onda dalje čitam knjige koje vi preporučujete, pratim Beeinspired, ima puno lijepih stvari. Nekako kao da se sve otvara jedno za drugim, kao da otvaram latice jednog cvijeta koji nema kraja.  Sad je jedan nivo, a onda druga struktura, onda dođe nešto ljepše, divnije, sve te mirise upijam i trudim se, uz Allahovu pomoć, da primijenim.“

______________

“Škola islama me naučila da svako iskušenje pretvorim u dovu. Nakon Škole islama ovog Ramazana prvi put nisam propustila mukabelu i namaze. Živim u drugom bh. entitetu i imamo puno iskušenja, imam troje djece u pubertetu… ali poslije namaza se uvijek sjetim poruke: ‘Pretvori svako iskušenje u dovu!'”

Vrijednim polaznicama želimo puno sreće, uspjeha i ustrajnosti u nastavku druženja na drugoj godini, a za sve one koji su propustili ovaj program prošle godine najavljujemo upis nove generacije u septembru!

U Sarajevo je doveo studij medicine, koji je nedavno okončala i time stekla čast i odgovornost da se bavi ovim humanim pozivom. Prije samo tri godine, slušajući ramazanske mukabele u Begovoj džamiji poželjela je da uči Kur'an tako tečno da zna nastaviti i pratiti učača kad čuje učenje neke sure ili ajeta. Tada nije znala ispravno izgovarati harfove, nije nosila hidžab, ali je čvrsto osjećala da je to moguće ostvariti.

Hafiza Zejna s članovima komisije i porodicom

O svom putu Zejna kaže:

“Sada mogu reći da je taj ramazan bio najveća prekretnica u mome životu do sada, te da nijedan period u životu nisam osjećala veću bliskost s Gospodarom. S hifzom započinjem u novembru 2018. godine, tada sam znala 30. džuz i još dvije kraće sure, koje sam naučila slušajući učače. Otprilike sedam dana nakon što sam započela s učenjem hifza stavljam svoj hidžab i tako je  još jedna želja za koju sam upućivala dove Allahu dž.š., ispunjena. Iskreno, nisam ni sanjala da bi se moje učenje novih stranica moglo tako brzo završiti, ali uz savjete i povjerenje hafize Hajre, u oktobru 2020. godine sam završila s učenjem novih stranica i započela proces utvrđivanja. Gospodaru ništa nije nemoguće. Možeš se umoriti, ali nikad ne odustaj od iskrene veze s Allahom. Nadam se da ću uskoro biti na mjestu muhaffize onima kojima je ljubav prema Kur'anu jača i veća od teškoće koja prati hifz”.

Hafiza Ismeta je pred komisijom koju su činili hfz. Muhamed Čajlaković, hfz. Abdulaziz Drkić, hfz. Dževad Šošić i hfz. Dževad Hrvačić proučila Kur'an za šest dana, počevši od ponedjeljka, 15. juna 2020.

Program učenja Kur'ana napamet u Nahli mi je, mogu slobodno reći, promijenio život. Kad sam došla u Sarajevo bila sam neiskusna djevojčica na početku studija koja je u srcu nosila želju da postane hafiza. Poziv na upis u Školu Kur'ana sam slučajno vidjela na internetu i odmah odlučila da se prijavim. Zahvaljujući prije svega Uzvišenom Gospodaru, a zatim hafizi Hajri koja mi je bila jako velika motivacija, uspjela sam da završim hifz, kaže ova 24-godišnja apsolventica Odsjeka za arapski jezik i književnost koja je svoj san da postane hafiza ostvarila za samo dvije godine predanog rada.

PRAKTIČNO DJELO JE PRIMAT LJUBAVI

Panelisti su podsjetili da vjernici često usljed neznanja i manipulacije, izvlačenjem poruka iz konteksta, zaboravljaju da u svom ponašanju trebaju slijediti uzore koji su im dati, a koji su duboko prezirali svaki oblik nasilja, poput Isusa i Muhammeda, a.s. „Praktično djelo je primat ljubavi“, napomenuo je fra Mile Babić, koji se osvrnuo i na neka pisanja katoličkih učenjaka u prošlosti, koji jesu ostavili značajan trag u drugim sferama, ali su nažalost i prouzrokovali da se sveti tekst zanemari kad je u pitanju odnos prema ženi te da se uspostavi negativna praksa prezira prema ženskom tijelu.

„U tolikoj je mjeri zavladalo to negativno viđenje, da je vrlo brzo postala uvriježena uzrečica da je ‘žena neuspjeli muškarac’, što predstavlja jedan užas nepravde prema ženama. Nisu religije krive za takve odnose, nego naša volja za moći. A takav odnos je omogućio muškarcima neprikosnovenu moć. Bit svega je da su ljudi jednaki, a svaka je prisila pogrešna – pa to sve religije zagovaraju!“, kazao je fra Mile Babić u svom nadahnutom i dinamičnom izlaganju.

VELIKA ODGOVORNOST NA SVEŠTENIM LICIMA
Iguman Danilo Pavlović osvrnuo se na pogubnost tradicije odnosa prema ženama na ovim prostorima, koja je nezaobilazna kad su u pitanju ovakve teme. Istaknuo je da se u samim tekstovima od početka spominje da je stvoreno muško i žensko, te je velika odgovornost upravo na sveštenim licima da to ponavljaju u svojim propovijedima i podsjećaju na ravnopravnost koju religija propagira. Nažalost, mnoge Crkve i vjerske zajednice nemaju adekvatne institucije za nošenje s problemom nasilja, ali kao pozitivan primjer je naveo primjer Međugorja, koje ima i svoju sigurnu kuću.

„Vjerska lica treba da izađu iz političkih retorika. Opravdavanje nasilja bilo koje vrste nema veze sa vjerom, nego je to zla tradicija. Na nama je, vjerskim službenicima, da se ozbiljno prihvatimo ovog pitanja i sarađujemo na međureligijskom nivou i napravimo dugoročne planove“, vrlo odlučno je poručio iguman Pavlović.

NISU IZUZETAK NI VJERNIČKE PORODICE
Kroz višegodišnji rad u Nahlinom psihološkom savjetovalištu voditeljica ovog savjetovališta psihologinja Azra Ibrahimović uočila je da je nasilje u porodici učestalo u našem društvu te da nisu izuzete ni vjerničke porodice. „Kad se dešava nasilje nad ženama – tu nikada žrtva nije samo žena, nego cijela porodica“, rekla je, te je ukazala kako sve češću pojavu vršnjačkog nasilja ne treba rješavati u školama, nego krenuti od porodice, jer upravo su djeca ta koja ponavljaju obrazac ponašanja kojem svjedoče kod kuće. Iz perspektive islama podsjetila je na obraćanje u Kur'anu koje kaže: „O vi razumom obdareni…“ koje ohrabruje promišljanje, razmišljanje i učenje, a nažalost upravo neznanje dovodi do opravdavanja nasilja među vjernicima, jer kako kaže „inače bi se sjetili da vjera traži oprost, samilost, što je praksa Poslanika Muhammeda“. Nerijetko nasilnici pronađu sebi argumente izvlačeći značenja iz ajeta i hadisa, ali se ne sjete da Poslanik nije nikada digao ruku na ženu.

„Zlo se ne širi zato što je puno zlih ljudi, nego zato što oni dobri šute“, zaključila je psihologinja Ibrahimović.

Na kraju je naglašeno da je veoma važno raditi i s muškarcima iz svih društvenih sfera, a kao jedan od pozitivnih primjera istaknut je projekt “Imami protiv nasilja” koji je CEI Nahla realizirala s nekoliko grupa imama s područja cijele BiH, kako bi oni kroz svoje djelovanje i stalne kontakte sa širokom grupom ljudi bili spremni prepoznati nasilje i adekvatno mu se suprotstaviti. Također, poručeno je i da ključnu ulogu u prekidanju kruga nasilja igraju svjedoci, koji svojim blagovremenim i ispravnim reakcijama mogu spasiti živote žena, ali i čitavih porodica.

Ove godine forum se fokusirao na četiri ključna aspekta: kreiranje novog narativa o islamu, jačanje muslimanskog liderstva na svim nivoima, osnaživanje žena i ulogu žena u preoblikovanju islamskog narativa.

U uvodnom obraćanju prisutnima zamjenica premijera Malezije dr. Wan Azizah Wan Ismail istakla je:

“Muslimanke moraju iskoračiti naprijed, razvijati svoje vještine i potencijale i koristiti svoje talente i poduzetničke sposobnosti da bismo vidjeli istinski dugoročni napredak u muslimanskim društvima. Kako bi se ovo postiglo, muškarci moraju promijeniti svoj stav i pružiti mnogo više podrške ženama. Nikad nećemo postići socijalnu pravdu na temelju iskrivljenih i nepravednih tumačenja. Dostojanstvo, dobrobit i napredak svih ljudskih bića bez obzira na spol, rasu, klasu ili etničku pripadnost, u mirnim, tolerantnim i inkluzivnim društvima moraju biti naš najvažniji cilj.”

Mr. Sehija Dedović bila je uvodničarka trećeg panela, pod nazivom “Na koji način žene doprinose preoblikovanju narativa o islamu?”
U svom govoru mr. Dedović je istakla da se nada da ubuduće o ovom pitanju neće razgovarati samo žene, već da će i muškarci i žene zajedničkim naporima razmišljati i djelovati u pravcu većeg uključivanja žena, te da muslimanskim društvima nije toliko neophodno preoblikovanje, koliko je potrebno oživljavanje islamskog narativa. Naglasila je da smatra da žene već daju značajan doprinos u ovom pravcu samim otvaranjem pitanja koja zahtijevaju novo, više kontekstualizirano razumijevanje, a to tjera cijelu zajednicu, posebno učenjake, da započnu proces idžtihada i otvaraju važna pitanja koja su nam zajednički izazov.

“Profili žena o kojima Kur'an govori oslikavaju ih kroz duhovnost, snagu, borbu, žrtvu, služenje zajednici, mudrost i vlast, tako da nije jasno kako i u kom trenutku smo uspjeli sve to pretvoriti u razgovor o ženi kao izazovu, objektu, ‘fitni’ i svesti na nivo trivijalnih rasprava o njenom mjestu u kući. Dok se ne vratimo ovim temeljnim razumijevanjima ženskog bića, žena teško može imati značajniji utjecaj na bilo kakve procese. Svi moramo početi vjerovati u istinski doprinos i snagu žene koja je jedinstvena, a koju je Uzvišeni Bog stvorio takvom u svojoj mudrosti i želji da doprinos svakoga od nas bude specifičan i dragocjen”, poručila je na kraju svog izlaganja mr. Dedović.

U uvodnom obraćanju Nesib ef. Hadžić prisutne je upoznao s prvim susretima bosanskohercegovačke javnosti s Tariqom Ramadanom, kroz prevođenje njegovih djela koje je iniciralo Udruženje ilmijje.

Dr. Fikret Karčić osvrnuo se na period kad su se u javnosti pojavila prva djela dr. Ramadana i na njihov značaj za islamsku misao na svjetskom nivou i istaknuo: „On spaja u sebi učenjaka i aktivista i možemo pratiti te dvije dimenzije kroz cijeli njegov rad. Umjesto mirnog akademskog života odabrao je baviti se osjetljivim pitanjima, koja su izazov za svakog mislioca“.

Muftija sarajevski, dr. Enes Ljevaković analizirao je djela dr. Ramadana s aspekta islamske vjersko-pravne nauke (fikha) i njegovo viđenje šerijatskih propisa te je podvukao da: „Tariq Ramadan ide ispred svog vremena za barem jednu generaciju. Njegov pristup je inkluzivan, zahtijeva kritičku evaluaciju svijesti i znanja kako običnog naroda, tako i intelektualaca. U reformi trebaju, pored učenjaka, učestvovati i šire mase. Ramadan zahtijeva da se u Šerijatu insistira na razumijevanju konteksta, te traži inovativni proces, a ne restauracijski.”

Mr. Sehija Dedović posebno je istakla nemjerljiv doprinos dr. Ramadana u borbi da žene ovladaju svojom sudbinom i da postanu njeni subjekti, za što se i kroz svoju misao i djelovanje snažno zalaže. „U svojoj principijelnosti u odnosu na pitanje i prava žena prof. Ramadan konzistentan je od početka svog javnog rada i djelovanja i nije brinuo da li će biti etiketiran na tom putu kao ‘previše feministički’ jer je vjerovao da zagovara pravedne principe i prava koja je Bog objavio, dao i dodijelio, a koje su ljudi često zloupotrebljavali i reinterpretirali spram svojih potreba i slabosti. Nije dozvoljavao da bilo ko, čak i pod krinkom liberalizma, sudi na koji će način žene iskoristiti te svoje slobode koje im je Bog ostavio – to može uraditi samo žena sama za sebe“, naglasila je mr. Dedović.

Dr. Kenan Musić kroz svoje izlaganje je ukazao na snažnu sintezu emocionalnog i intelektualnog u djelima dr. Ramadana i njegovo uspješno hvatanje ukoštac s izazovima svog vremena: „Tariq Ramadan je za muslimane napravio iskorak jer je počeo govoriti o islamskom identitetu u evropskom kontekstu. On potencira pitanje angažiranosti i stalno govori o duhovnosti. Tri su temeljne odrednice njegovog rada: povratak muslimana vlastitom identitetu i vlastitoj duhovnosti, prevencija radikalnog i devijantnog ponašanja poznavanjem Kur'ana, sire i vjere u cjelini, te pozicioniranje muslimana u evropskom kontekstu.”

Dr. Ahmet Alibašić istaknuo je činjenicu da je Ramadan možda jedini muslimanski intelektualac čija su misao i stil obraćanja prihvaćeni i u akademskoj zajednici i u široj javnosti. Podsjetio je i na to koliko je dr. Ramadan kroz svoje posjete zavolio našu zemlju: „Otkako je sa svojom porodicom otkrio Bosnu i Hercegovinu pomno prati dešavanja na našim prostorima. Često ističe da cijeni naše intelektualno naslijeđe i način na koji se bh. muslimani snalaze i žive islam. U njegovom životu posebno važno mjesto zauzima Srebrenica. Iako mislimo da svijet zna za Srebrenicu, na njegovom primjeru sam se uvjerio da ne zna. Dr. Ramadan je za genocid saznao tek početkom 2000-tih, a od tada svake godine napravi nešto tim povodom.”

Organizatori ovog događaja bili su Centar za napredne studije, Izdavački centar El-Kalem, Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Centar za edukaciju i istraživanje Nahla.

________________________________________________________________________________________
Profesor Tariq Ramadan, jedan od najutjecajnijih živućih filozofa i mislilaca, već nekoliko decenija dosljedno i jasno iznosi svoje stavove o gorućim pitanjima današnjice, pozivajući muslimane na aktivno građansko djelovanje i suočavanje s izazovima našeg vremena i nudeći hrabra i kreativna rješenja za transformaciju naših današnjih i budućih društava na principima pravde i jednakosti, posebno kroz pružanje otpora nasilju, rasizmu, korupciji, destruktivnim ekonomskim politikama, izolaciji i svim vrstama diskriminacije. Zbog svojih čestih kritika upućenih militarističkoj politici evropskih, ali i muslimanskih vlada i političkoj hipokriziji izrazito prisutnoj u globalnoj politici svjetskih sila dr. Ramadan je već decenijama meta napada i različitih pokušaja diskreditacije, što je kulminiralo u posljednjih nekoliko mjeseci njegovim pritvaranjem u Francuskoj, vrlo nekorektnim tretmanom francuskog pravosuđa i izlaganjem agresivnom medijskom linču, zbog čega je njegovo zdravlje vrlo ozbiljno narušeno.

Tokom prezentacije je predstavljena historija nastanka ideje i koncepta Nahle kao organizacije koja je inspirirana vrijednostima islama, te otvorena za sve s ciljem davanje podrške i osnaživanja žena u bh. društvu. Predstavljeni su svi segmenti koji čine Nahlu: od edukacijskih programa, preko istraživačkog rada, biznis savjetovanja do mnogobrojnih usluga linije zdravlja i fitnessa, koji zajedno čine Nahlu kao jedinstven hub za inspiraciju, mijenjanje perspektiva i rađanje inicijativa.

Učesnici su bili veoma aktivni u diskusiji te ih je osim Nahlinog angažmana i istraživačkog opusa, ponajviše zanimao status muslimanki u društvu danas i tokom socijalizma, te odnos muslimanki prema drugim manjinama.

Muslimansko-jevrejska konfrencija se održava već osmi put, a ovo je drugi put da se održava u Sarajevu, zbog izuzetno dobrih primjera odnosa između Jevreja i muslimana na ovom podneblju već stoljećima. Stotinu mladih lidera iz blizu 40 zemalja svijeta tokom cijele prethodne sedmice je diskutiralo o pitanjima i temama na kojima mogu zajednički raditi u cilju poboljšanja odnosa i zajedničkog napretka, s ciljem izgradnje prijateljstva, razbijanju stereotipa i saradnje mladih – Jevreja i muslimana.

Konferencija je održana pod pokroviteljstvom bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića te uz podršku Islamske i Jevrejske zajednice u BiH, OSCE-a te Američkog Univerziteta u BiH.

Konferenciji su prethodile radionice s mladima na ovu temu, te formiranje preporuka za svaki OSCE region ponaosob, uključujući i Jugoistočnu Evropu. Tim povodom, Amina Šljivo Bećić, koordinatorica projekata za mlade CEI Nahla, s predstavnikom iz Makedonije, predstavila je preporuke mladih Jugoistočne Evrope zajedno sa 6 ostalih predstavnika Zapadne Evrope, Crnomorske regije i Centralne Azije na centralnom panelu konferencije.

Preporuke su bile usmjerene na kooperaciju između vlada i nevladinog sektora uz uspostavljanje jedinstvenih platformi o fondovima i aktivnostima u polju borbe protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma, potom edukacija mladih eksperata iz ove oblasti, uključivanje marginaliziranih skupina u donošenje odluka, edukacija i potpisivanje platforme s medijima o etičnom izvještavanju, resocijalizacija i rehabilitacija boraca-povratnika sa stranih ratišta zajedno s njihovim porodicama, te kao jedna od najvažnijih stvari – međureligijski dijalog.

“I na kraju, važno je naglasiti da ekstremizam nema drugog prefiksa osim ‘nasilni’ i nije predodređen imenom niti jedne nacije niti religije. Jer, ako ga budemo imenovali drugačije, stigma će uvijek voditi ka drugom obliku ekstremizma kao odgovor na prethodni, a ovdje znamo da je jedini odgovor mir i poštivanje ljudskog dostojanstva”, kazala je Amina u zaključku svog obraćanja predstavnicima država – članica OSCE-a i nevladinog sektora.

Konferenciji je prisustvovao i ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić, te je bio i jedan od panelista gdje je predstavio najvažnije mjere koje su poduzete u proteklom periodu, a koji su rezultirale potpunim zaustavljanjem odlazaka državljana BiH na strana ratišta.