Prof. Awad podsjetila je da su 5 obaveznih dnevnih namaza propisani neposredno nakon Poslanikovog iskustva Isra i Miradža, koji su uslijedili nakon teških iskušenja u životu Muhammeda, a.s.: smrt supruge Hatidže i amidže Ebu Taliba, što je rezultiralo jednom čitavom godinom tuge; trogodišnji bojkot i socijalna izolacija od strane većeg dijela stanovnika Mekke; pokušaj pozivanja u vjeru stanovnika Taifa, koji su ga potom protjerali i ismijali. Uzimajući u obzir socijalni kontekst propisivanja namaza, kao i spomen kategorije onih koji ga održavaju (el-musallin) neposredno nakon spomena nemirne i anksiozne prirode čovjeka, zaključujemo da je namaz lijek za nemire i stanja anksioznosti i brige, od kojih se i sam Poslanik, a.s., uticao Gospodaru u svojim dovama.
Kontinuiran, osviješten i redovan namaz, neminovno će voditi do toga da čovjek zadobije i 7 spomenutih osobina kao 7 načina sticanja unutrašnjeg mira:
- Svijest o potrebama drugih i njihovom udjelu u našim imecima koji, iako u našim rukama, zapravo nije naš, što će neminovno voditi do poniznosti i zahvalnosti čak i u najtežim stanjima;
- Podsjećanje na Dan susreta sa Gospodarom kroz kontinuirano gledanje na dunjalučka iskušenja putem ahiretskih leća koje će izoštriti vjernikovu viziju i pogled na iskušenja;
- Srčana i duhovna strepnja pred opomenom na kaznu, od koje niko nije imun ukoliko se ne pridržava kur'anskih smjernica;
- Duhovna i fizička čednost i čistoća kao čuvanje od djela kojima Gospodar nije zadovoljan;
- Nastojanje vjernika da bdije nad povjerenim emanetima i obećanjima datih drugima;
- Čuvanje svjedočenja i istinitosti u međuljudskim relacijama;
- Brižno bdijenje nad namazom, kao podsjetnik da sav unutrašnji mir započinje i završava upravo tim ibadetom.
RAZGOVOR O AKTUELNIM TEMAMA
Nakon formalnog dijela predavanja, prof. Awad odgovorila je na par zanimljivih i aktuelnih pitanja mr. Đermane Kurić, koja se osvrnula na specifične izazove vjernika u Bosni i Hercegovini. U prvom dijelu QA sesije, one su podsjetile na važnost učešća svih vjerskih lica u skidanju stigme sa teme mentalnog zdravlja i blagostanja, pogotovo ako znamo da će mnogi koji su iskušani sa stanjima anksioznosti, depresije i drugih tegoba, pomoć potražiti upravo kod vjerskih lica, imama, profesora. Njihovo znanje o spomenutom mora biti duboko, sveobuhvatno i posvećeno. Prof. Awad, koja je znanje sticala i iz oblasti medicine i psihijatrije, podsjetila je na muslimansku tradiciju Maristana (vakufskih vjersko-medicinskih kompleksa u kojima se pristupalo liječenju mentalnih i duhovnih iskušenja i bolesti), o čijem konceptu nastoji educirati vjerska lica širom Amerike, te koji su predmet njenih naučnih istraživanja.
U posljednjem dijelu QA sesije, imale su priliku razgovarati o iskustvima postkonfliktnih društava, koja u velikom dijelu pate od teškoće prevazilaženja ratnih trauma, koje se nerijetko i gotovo pa u pravilu, prenose na naredne generacije. Prof. Awad naglasila je da svaki pojedinac mora imati na umu važnost rada na sebi, koji će ga povezati sa Gospodarom, i pomoći mu da tako izliječen i ispunjen – pomogne i drugima. Često patimo zbog članova porodice ili društva kojima ne možemo tako lahko pomoći. Međutim, važno je znati da proces izlječenja može biti dugotrajno, teško ili cjeloživotno putovanje, pri čemu osvještavamo da dunjaluk nije mjesto savršenosti, ali poduzimamo sve što možemo da na tom putu pomognemo sebi, a onda i drugima. Jer – samo onaj koji ima određeni sadržaj – može taj sadržaj dijeliti i dati.
ŽRTVA ILI BORAC
U neformalnom razgovoru sa prof. Awad, pitali smo i kako pronaći balans u razumijevanju hadisa koji kaže da je onaj koji je iskušan – zapravo onaj kojeg Uzvišeni Allah voli. Da li čovjek treba težiti pasivnosti i podnošenju, u nadi da ga Bog time još više voli, ili treba biti aktivan u granicama svojih mogućnosti na polju rješavanja onoga čime ga je Bog iskušao? S tim u vezi, prof. Awad naglašava da nam Allah testove daje da bismo ih položili, te da je koncept trpljenja i nedjelovanja stran islamu, ali i uvezen iz nekih drugih tradicija i filozofija.
”Ako smo testirani u nečemu drugom ili od strane nekoga drugog – nastojimo biti najbolji u tome, kako bi taj drugi bio sretan zbog nas, a i mi sretni zbog sebe. Zašto onda ne nastojimo oduševiti svog Stvoritelja? Da li težimo mentalitetu žrtve ili mentalitetu borca kojim je Allah zadovoljan?” – zaključila je Awad.
Ovaj veliki događaj bio je prilika za zajednički duhovni rast i samospoznaju, kao i razmjenu zajedničkih iskustava i izazova. Na samom kraju, direktorica CEI Nahla, mr. Sehija Dedović, srdačno se zahvalila prof. Awad i uručila joj poklone ispred Nahle, kao partnera i suorganizatora događaja.
